Kratka povijest "Branja grojzdja"

Povijest ove svečanosti grožđa i mošta seže u daleku 1939. godinu. Posjetiteljima Pregrade u dane Branja grojzdja, pa i mnogim Pregrađanima malo je poznato da je te godine, kako je zabilježeno u časopisu Hrvatsko zagorje, a 5. srpnja 1939. preneseno u zagrebačkom Dnevniku, osnovano Društvo za poljepšavanje i unapređenje Pregrade. Nakana Društva bila je promicanje Pregrade kao turističkog mjesta. U kratkoj bilješki pod naslovom Izlet na berbu u Pregradu stoji: “Agilno Društvo za napredak i poljepšanje Pregrade u Pregradi priredjuje u nedjelju 17. o. mj. zabavu s berbom groždja. Na ovu zabavu polaze iz Zagreba brojni prijatelji Pregrade. U tu svrhu organiziran je izlet autobusima, koji polaze u nedjelju 17. o. mj. u 6 sati u jutro od buffeta Dušak u Palmotićevoj ulici 8… 

Nekoliko mjeseci prije toga Hrvatsko zagorje zabilježilo je i podatak da je Društvo za poljepšavanje Pregrade održalo svoju godišnju skupštinu na kojoj je izabran odbor na čelu s dr. Kaučićem. Tajnikom je izabran Ivan Kežman, a riznicu je vodio Stjepan Pocedić. Jurica Kantoci izabran je za povjerenika za grad Zagreb. Oni su ujedno preuzeli brigu oko organizacije izleta i “berbe groždja”. O tijeku izleta i berbi nemamo zabilježenih podataka no iduće, 1940. godine izlet se ponovio.

Pretpostavljamo da je veliki svjetski rat odgodio težnje naših sugrađana da ostvare svoje zamisli o napretku Pregrade. Društvo je prestalo s radom iza rata. Činjenicu da je postojalo Društvo za poljepšanje Pregrade i “berba groždja” spominjao je i pokretač Branja grojzdja Tomislav Bandula smatrajući da je novo Turističko društvo osnovano 1971. godine sljednik Društva za poljepšavanje Pregrade. Tada je uz pomoć nekih Pregrađana reafirmirao ideju o branju grožđa kao turističkom događaju. Čini se da su opće pa i političke prilike tih godina pripomogle ostvarenju njihovog cilja. 

Središnja priredba Branja grojzdja je prolazak povorke kroz glavnu pregradsku ulicu. Berači u narodnim nošnjama voze se na kolima s konjskom ili kravljom zapregom, natovareni opremom za branje i spremanje grožđa. 

Tajanstveni grozd

Dugi niz godina povorka je iz Pregrade odlazila zajedno s beračima – gostima u neki od obližnjih vinograda. Za održavanja prvog Branja grojzdja 1971. godine, berači su brali u Premrlovom trsju. Nalaznik “tajanstvenog grozda”, posebno obilježenog, bio je dobitnik vrijedne nagrade: lakomice, škafa ili brente. Kasnijih godina berba se odvijala u Premrlovom ili Javornikovom trsju, a jedne godine i u udaljenijem trsju Draša Gorupića u Plemenšćini. Najuspješniji voditelj tih “spelancija” bio je Drago Bahun – Kerempuh. Nakon uspješno obavljene berbe podijeljena je nagrada sretnom nalazniku “tajanstvenog grozda”, a vrijedni berači vratili su se na glavnu pregradsku ulicu, pod šatore i utonuli u opću vrevu nedjeljnog popodneva.

Kao popratna pojava prvih Branja grojzdja pojavile su se značke s amblemom Branja izrađene u plastici ili mesingu. Za uspješnijih Branja upriličeni su i izleti autobusima u veća zagorska središta, a organizacijski odbor bio je godinama priman kod predsjednika Turističkog saveza Zagreba. 

Izdvajanjem Općine Pregrada iz krapinske općine, sastavljene od MZ Pregrada, Desinić i Hum na Sutli, manifestacija dobiva novi polet i jedan je od činitelja učvršćenja nove općine. Formirano je i Turističko društvo Pregrada. Tada se u odboru za Branje grojzdja pojavljuju nova imena: Alojz Malogorski, Aleksandar Grošev, Jelko Pust, Dragutin Špiljak, Franjo Regvar, Karlo Lugarić, Siniša Križanec itd. Manifestacija je općeprihvaćena i poprima oblike masovnog pučkog veselja. Nekoliko godina za redom posjećuju ju i gosti iz Italije, Austrije i Nizozemske. Kao pokrovitelji – do 1990. godine figurirali su: Tvornica stakla Straža, Alatnica i Plastika, OKI – Zagreb, Ingrad – Celje, Vodoprivreda Zagorje, Zdravilišče Rogaška Slatina, Emka (Trikotaža) i brojni obrtnici i poduzetnici.

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina mijenjaju se i imena u odboru Branja pa inicijativu preuzimaju: Ivan Kalšan, Narcisa Brezinščak, Mario Marković, Davorin Šutina, Boris Krizmanić, Milan Burić, Branko Horvat, Romuald Kantoci, Zdravko Ivanjko, Branimir Ivanjko, Zlatko Kantoci, Nenad Kantoci, Milena Maleš i drugi. Okviri manifestacije nisu se bitno mijenjali, no odstupilo se od berbe grožda u vinogradu, a središnjom priredbom postaje prolazak povorke kola i izbor najbolje opremljenih kola.

Boris Krizmanić „25 godina Branja grojzdja u Pregradi“ u izdanju Turističke zajednice Pregrade iz 1996.